Plazma tehnologija gospodarenja otpadom

Plazma tehnologija gospodarenja otpadom

17.3.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava

U Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša gospodarenje otpadom je označeno kao nacionalni prioritet, a njegov je osnovni cilj smanjivanje količine otpada koji se trajno odlaže u inertnom obliku da bi što manje ugrožavao okoliš, klimu i ljudsko zdravlje. U Planu gospodarenja otpadom za razdoblje 2007. - 2015. u tehnološkim se postupcima obrade i korištenja komunalnog otpada, uz mehaničko-biološku obradu (MBO), kao jedan od najnovijih postupaka termičke obrade spominje plazma tehnologija, o kojoj se u zadnje vrijeme više govorilo u istarskoj javnosti, pa i u Županijskoj skupštini. Taj plan među županijskim centrima gospodarenja otpadom navodi i Kaštijun, za koji treba izdvojiti 30 milijuna eura.

 

Iskorišteno čak 99 posto otpada

Što je to plazma tehnologija? U Planu gospodarenja otpadom piše da se radi o varijanti rasplinjavanja, da plazma nastaje propuštanjem električne energije kroz plin pri čemu se postižu temperature od pet do čak 15 tisuća stupnjeva Celzija. Postupak najčešće uključuje usitnjavanje otpada, nakon čega se on u kontejneru unosi u reaktor s plazma bakljama, gdje zbog visoke temperature dolazi do razlaganja organskih tvari i taljenja onih anorganskih. U plinovitoj fazi dolazi do snažne disocijacije organskih molekula što gotovo u potpunosti eliminira štetne emisije, a to je glavna prednost plazma postupka. Anorganske tvari se nakon taljenja vitrificiraju i mogu se odlagati ili koristiti kao građevni materijal.


U američkom veleposlanstvu u Zagrebu lani je u ožujku predstavljena plazma tehnologija, a delegacije iz Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije posjetile su Japan u organizaciji splitskog poduzetnika Davora Tukića iz tvrtke Cornaro. Tamo su obišle dva postrojenja: onaj u Mihami-Mitaki, koji radi od 2002. i dnevno obradi 22 tone komunalnog otpada i zamuljenih otpadnih voda, te onaj u Utashinaiju, gdje se od 2003. dnevno obrađuje 80 tona komunalnog otpada i gorivih dijelova starih automobila (koristi se pola kapaciteta). Ovaj potonji pogon koštao je 80 milijuna dolara, a nakon obrade otpada parna turbina daje pet megavata struje, od čega jedan prodaju, a ostatak koriste za vlastite potrebe. Osim struje, nastaje i staklasta masa slična lavi u kojoj su »zarobljeni« metali, koja se pak koristi za izradu rubnika za pločnike, kao šljunak, pa čak i za izradu nakita. Ova tehnologija omogućava da se čak 99 posto otpada korisno iskoristi i pritom nema zagađenja, dok jedan posto treba obraditi zbog kontrole zagađenja. Rok trajanja plazma baklji je šest mjeseci, a u reaktoru se koriste najčešće po dvije, s time da je za komunalni otpad dovoljna temperatura od 2.700 do 4.300 stupnjeva Celzija. Za 12 baklji treba platiti 1,3 milijuna dolara, a izrađuje ih više proizvođača.

 

Primjer plazme u prirodi je Sunce

Postrojenja rade na bazi plazma tehnologije i plazma baklji koje izrađuje Westinghouse Plasma Corporation (WPC) sa sjedištem u Madisonu, u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, a u toj je tvrtci svojevremeno radio i Nikola Tesla.
Tvrtka se bavi razvojem plazma tehnologije, u koju je u zadnjih 30 godina uložila dvije milijarde dolara da bi se počela primjenjivati u civilne svrhe. Plazma tehnologija se od 80-ih godina upotrebljava naročito u metalurgiji i kemijskoj industriji. Istraživanja ove tehnologije su počela 50-ih godina prošlog stoljeća zbog NASA-inog projekta »Apollo« jer se htjelo stvoriti temperature više od 5.500 stupnjeva Celzija, kakve nastaju kada space shuttle prolazi kroz Zemljinu atmosferu, a zbog testiranja toplinskog štita letjelice. Plazma se naziva i četvrtim stanjem materije, dok je primjer plazme u prirodi Sunce. Na čelu američke tvrtke je kemičar dr. Shyam V. Dighe.

 

Uz one japanske, na bazi te tehnologije rade pogoni u SAD-u i Kanadi, a u pripremi su oni u Indiji, Maleziji i na Floridi, s dnevnim kapacitetom od tri tisuće tona. Dighe je, po napisima u medijima, prije godinu dana u Japanu izjavio da će trebati još 10 do 15 godina da bi njihova rješenja postala primjenjiva i ušla u komercijalnu upotrebu.

 

Izračun u korist plazma tehnologije

Inženjeri građevinarstva dr. Jakša Miličević (svojevremeno splitski gradonačelnik), koji se u Hrvatskoj bavi plazma tehnologijom, i Goran Vego iz splitskog centra IGH lani su u radu »Tehnologija rasplinjavanja na osnovi plazme pri rješavanju problema otpada«, uz detalje te tehnologije, obradili i primjenu na primjeru Splitsko-dalmatinske županije.
Godišnje tamo nastane 147.662 tone otpada. Procjena troška za korištenje plazma tehnologije je 123 milijuna eura (od čega 70 milijuna otpada na termoelektranu na plin kapaciteta 70 MW), godišnji trošak pogona je 42,16 milijuna, dok bi se ostvarilo 45 milijuna eura prihoda (više od sedam milijuna od dovezenog otpada, uz cijenu od 48 eura po toni, i 38 milijuna od prodaje struje). Odlagalište nije potrebno, a zbog kvalitete tehnologije zanemarivo malo plinova se ispušta u atmosferu. Za MBO tehnologiju uz aerobnu obradu s termotretmanom gorive frakcije treba 61 milijun eura (16 milijuna za malu termoelektranu od četiri MW), ulazna pristojba je 50 eura za tonu otpada (bez termotretmana RDF-a), ukupna »suha frakcija« RDF-a bit će 70 tisuća tona godišnje, a prihod od prodaje struje (po cijeni od 0,09 eura po kilovatsatu) iznosi 2,88 milijuna eura. Trošak TE-a je barem tri milijuna eura godišnje, čemu treba dodati trošak odlaganja oko 3.500 tona pepela.


Četiri odlagališta za četiri dalmatinske županije, u kojima živi 20 posto stanovništva Hrvatske, po autorima bi koštala 170 milijuna eura na bazi MBO, odnosno 152 milijuna eura na bazi plazma tehnologije. Građani bi dovoz otpada kod plazme plaćali 46 eura po toni, a kod MBO-a između 50 i 70 eura po toni.


Stjepan Nikolić, zaposlen u Zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Zagreba, vodio je izradu Strategije gospodarenja otpadom. Bio je manje angažiran na izradi plana od 2007. do 2015. jer, kako nam je rekao, nije mu se dopalo da svaka županija gradi svoj centar za gospodarenje otpadom, kao ni što se inzistira na javno-privatnom partnerstvu.

 

Plazma se koristi u Francuskoj i Španjolskoj

Nikolić je lani bio u delegaciji koja je posjetila japanske pogone pa su nas zanimali njegovi dojmovi. »To je tehnologija koju ćemo usvojiti u budućnosti. To je perfektna tehnologija. Žao mi je što smo prebrzo ušli u nabavu za MBO tehnologiju, koja je stara 30 godina. Plazma tehnologija je ono što nas čeka«, veli on. Ističe da su u Japanu vidjeli pilot-projekte za koje se otpad posebno priprema ili se koristi samo jedna vrsta otpada.
- Nije se tu radilo o komercijalnoj upotrebi, ali mi je rečeno da će 2008. u SAD-u pustiti u pogon golemo postrojenje za godišnju obradu 900 tisuća tona otpada, veli Nikolić.


Plazma tehnologija se koristi u Francuskoj i Španjolskoj, ali samo za pojedine vrste otpada, poput PET ambalaže, guma ili vojno smeće. Nikolićeva je sugestija da netko provjeri kakva je primjena te tehnologije u svijetu te pripremi izvještaj za ministricu Marinu Matulović Dropulić i premijera Ivu Sanadera. »Hrvatska ne može uvijek kaskati za Europom. Na otpad treba gledati kao na rijeku energije jer moguće je njegovo energetsko iskorištavanje. Kod plazma tehnologije nema nikakvog otpada, kod spalionica ostaje 30 posto šljake, a kod MBO tehnologije čak 70 posto«, veli Nikolić.
Upravo se on založio da u državnim dokumentima o gospodarenju otpadom »bude ostavljen otvoren prozor i za nove tehnologije«.

 

Foto: Dijagram postupka rasplinjavanja na osnovi plazme 

Plazma tehnologija otpad energija iskoristivost
Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati