Pandemije koje su poharale čovječanstvo

17.11.2007. // Vjesnik // Objavljeno u kategoriji Zabava

U povijesti naše civilizacije zabilježeno je nekoliko epidemija koje su usmrtile stotine milijuna ljudi. Na listi najubojitijih su boginje, kuga, tifus, AIDS, španjolska gripa, malarija i kolera. Neke od njih, poput malarije, AIDS-a i kolere, još su na crnoj listi Svjetske zdravstvene organizacije

Jedna od najubojitijih epidemija svakako je bila epidemija velikih boginja koje su se prvi put pojavile oko 450. godine prije Krista. Variola vera je zarazna bolest jedinstvena za ljudski rod, uzrokuje ju jedan od dva virusa - virus malih ili virus velikih boginja. Smrtonosniji oblik bolesti su velike boginje čija je stopa smrtnosti oko 30 posto. Male boginje usmrtile su oko 60 milijuna Europljana, uključujući petoricu europskih monarha, samo u 18. stoljeću. Neki stručnjaci vjeruju da je smrt oko 90 posto domorodačke populacije Novog svijeta prouzročena bolestima Starog svijeta.
Procjenjuje se da su boginje odgovorne za 300 do 500 milijuna smrti u 20. stoljeću. Godine 1967. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procijenila je da je 15 milijuna ljudi oboljelo od boginja, a dva milijuna je te godine umrlo. Nakon uspješnih kampanja za cijepljenje SZO je 1979. potvrdio iskorjenjivanje boginja. Do današnjeg dana boginje su jedina zarazna bolest koja je potpuno iskorijenjena.

Druga na listi najubojitijih pandemija u povijesti bila je španjolska gripa (1918./1919.) koja je ubila između 50 i 100 milijuna ljudi diljem svijeta u dvije godine. Procjenjuje se da je »španjolka« usmrtila više ljudi nego nuklearno oružje i terorizam. Španjolska gripa je ozbiljnija verzija klasične gripe, s uobičajenom upalom grla, glavoboljom i groznicom. No, kod mnogih pacijenata bolest brzo napreduje. Snažnu groznicu i umor često prati skupljanje tekućine u plućima. Za virus te gripe nema lijeka ni danas. Do pandemije je 1918. došlo munjevitom brzinom. Zbog brzine širenja i zbog vojne cenzure tijekom Prvog svjetskog rata, Sjedinjene Države su teško mogle znati da je četvrtina stanovništva, i više od milijardu ljudi širom svijeta, bila zaražena smrtonosnom bolešću. Samo u Americi umrlo je više od pola milijuna ljudi, a u cijelom svijetu više od 50 milijuna.
Crna smrt ili kuga koja je harala svijetom između 1340. i 1771. godine, usmrtila je više od 75 milijuna ljudi. Kuga je jedna od najsmrtonosnijih bolesti u povijesti čovječanstva. Počevši u jugozapadnoj ili središnjoj Aziji, proširila se Europom do kasnih 1340-ih. Broj mrtvih u svijetu zbog pandemije procjenjuje se na 75 milijuna, a samo u Europi na 20 milijuna.
Postoje tri oblika kuge za koje je karakterističan niz znakova i simptoma. Buboničku kugu karakteriziraju bolni i otečeni limfni čvorovi. Septisemička kuga je oblik otrovanja krvi, a plućna kuga prvo napada pluća. Kod klasične buboničke kuge limfni čvorovi u preponama, na vratu i ispod pazuha gnoje se i krvare. Na koži i potkožnom tkivu žrtava nastaju oštećenja i na kraju se pojavljuju tamne mrlje. Većina oboljelih umire unutar četiri do sedam dana nakon infekcije. Kad se kuga približila Europi pogodila je lučke gradove te nastavila slijediti trgovačke putove, i morske i kopnene. Najčešća je bila bubonička kuga sa stopom smrtnosti između 30 i 75 posto. Plućna kuga bila je drugi najuobičajeniji oblik crne smrti sa stopom smrtnosti između 90 i 95 posto.

Četvrta na listi najubojitijih epidemija je malarija, koja se prvi put javlja 1600., a i danas usmrti oko dva milijuna ljudi godišnje. Većina smrtnih slučajeva uključuje djecu do pet godina, a trudnice su također u rizičnoj skupini. Unatoč naporima da se smanji prijenos bolesti i poboljša tretman, od 1992. je bilo malo promjena. Precizni statistički podaci su nepoznati jer se puno slučajeva pojavljuje u ruralnim područjima gdje ljudi nemaju pristup bolnicama ili si ne mogu priuštiti zdravstvenu skrb. Malarija je jedna od najčešćih zaraznih bolesti te i danas predstavlja veliki problem za zdravstvo. Prenosi je ženka komarca i simptomi su nalik onima anemije (zujanje u glavi, isprekidani dah, tahikardija), no mogu se javiti groznica i mučnina, a u ozbiljnijim slučajevima nastupaju koma i smrt.

Jedna od najubojitijih bolesti današnjice svakako je AIDS koji je od 1981. godine do danas usmrtio 25 milijuna ljudi. Unatoč učinkovitijem liječenju i njezi, u mnogim područjima svijeta epidemija AIDS-a pogađa oko 8500 ljudi dnevno, od toga 570.000 djece. SZO procjenjuje da s virusom HIV-a živi između 36,7 i 45,3 milijuna ljudi. Samo u 2005. godini bilo je zaraženo gotovo pet milijuna ljudi.
Broj zaraženih raste u većini dijelova svijeta unatoč energičnim strategijama prevencije. Podsaharska Afrika daleko je najugroženije područje s gotovo 28,9 milijuna zaraženih na kraju 2005., milijun više nego 2003. Slijede južna i jugoistočna Azija. Kolera se prvi put bilježi 1817. godine, a do danas je usmrtila stotine tisuća ljudi. Postala je prva uistinu globalna bolest u serijama epidemija. Bolest je izbila u Calcutti i nema pouzdanih dokaza o tome koliko je Indijaca umrlo tijekom te epidemije, ali je britanska vojska zabilježila 10.000 mrtvih u svojim redovima. Na temelju tih brojki gotovo je sigurno da su stotine tisuća domorodaca postali žrtve. Unatoč modernoj medicini, kolera je i dalje učinkoviti ubojica.