Novi magistri zakinuti za informacije
2.11.2007. // T - portal // Objavljeno u kategoriji Zabava
Još jedna reforma bez pripreme.
Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju stupio je na snagu, no nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH nije osiguralo nužnu informacijsku i edukacijsku podršku za građane, priopćio je Institut za razvoj obrazovanja.
Vlada RH i resorno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (MZOŠ) građanima Hrvatske nisu osigurali neophodan pristup potrebnim informacijama i savjetima povodom stupanja na snagu Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Spomenuti zakon unosi korjenite reforme u sustav stjecanja akademskih i stručnih naziva, što otvara brojna pitanja, a MZOŠ nije predvidio sustav ni definirao tijelo koje bi bilo zaduženo za pružanje informacija i savjeta zbunjenim građanima, priopćio je danas Institut za razvoj obrazovanja.Navedeni nedostaci proizlaze iz činjenice da prilikom izrade tog zakona nisu kvalitetno i cjelovito napravljene konzultacije sa svim sudionicima u visokom obrazovanju: predstavnicima akademske zajednice, poslodavcima, relevantnim tijelima Vlade i organizacijama civilnog društva. Jedna od osnovnih dimenzija ljudskog prava na obrazovanje jest osigurati dostupnost informacija o procesima u obrazovanju, što je nadležno ministarstvo propustilo učiniti kada je u pitanju spomenuti zakon. Institut za razvoj obrazovanja upozorava na nužnost kvalitetnijeg i cjelovitijeg pristupa reformi visokog obrazovanja koji će zadovoljavati potrebe svih društvenih skupina.
MZOŠ na svojim internetskim stranicama do 30. listopada 2007. nije objavio nijednu informaciju ili obavijest koja bi se odnosila na stupanje na snagu Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (postoji samo link na Zakon objavljen u Narodnim novinama).
Agencija za znanost i visoko obrazovanje na svojim internetskim stranicama ne donosi nikakvu obavijest vezanu uz spomenuti zakon. Internetske stranice hrvatskih sveučilišta također ne donose obavijesti vezane uz taj zakon (s izuzetkom Sveučilišta u Splitu koje ima obavijest od 17. travnja 2007. vezanu uz predstavljanje Zakona na Radio Splitu). Budući da Zakon donosi niz novina, nije jasno kome se građani trebaju obratiti ukoliko su im potrebna pojašnjenja. Iz IRO-a navode neka od mogućih pitanja za koje MZOŠ nije odredio tko bi na njih morao odgovoriti:
S obzirom da se svima onima koji su završili četverogodišnji dodiplomski sveučilišni studij priznaje naziv magistra struke, postavlja se pitanje do koje će mjere oni biti zainteresirani za nastavak studija na diplomskoj razini, nakon čega će dobiti isti naziv (magistar struke) - koji su već dobili na temelju novog zakona - ili hoće li im se omogućiti direktan upis doktorata te po kojim uvjetima?
Također nije jasno tko je zadužen za informiranje i savjetovanje poslodavaca kako bi oni bili u mogućnosti razlikovati stare i nove nazive te ih ispravno vrednovati. Poslodavci će u praksi imati pred sobom kandidate koji npr. imaju naziv magistra/ice struke sa završenim diplomskim studijem sukladno Bolonjskom procesu (u pravilu 3 + 2 godine, s nekim iznimkama poput studija ekonomije, prava, medicine i stomatologije), osobe s visokom stručnom spremom koje su završile četverogodišnji sveučilišni studij prije stupanja na snagu novog zakona koji ih sada izjednačuje s magistrom/icom struke te osobe koje imaju magisterij znanosti (4 + 2 godine) – sasvim je izvjesno da će poslodavci trebati niz dodatnih informacija kako bi se nosili s takvim slučajevima.
Ne postoje informacije o tome do koje mjere je MZOŠ vodio računa o mogućim potrebama za povećanjem kapaciteta (ljudskih i materijalnih) na sveučilištima i fakultetima ukoliko će vlasnici 'starih' diploma u velikom broju zahtijevati od fakulteta izdavanje potvrda za stjecanje novih naziva. Isto tako nije jasno do koje se mjere MZOŠ može nositi s mogućim tužbama svih onih koji se smatraju oštećenima odredbama novog zakona.
Budući da Zakon ukida višu i visoku stručnu spremu, čime sve postaje visoko obrazovanje prvog ili drugog stupnja, postavlja se pitanje na koji će se sada način određivati postotak visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji – dosad je prema zadnjem popisu stanovništva bilo 7,82 posto visokoobrazovanih, a novim bi se zakonom taj postotak mogao administrativno, tj. prividno povećati za oko 12 posto, jer će se zbrajati viša i visoka stručna sprema.
Sveučilišta s pripadajućim fakultetima morat će također institucionalno organizirati pružanje informacija i savjeta svojim studentima i profesorima o reformama u visokom obrazovanju. Institut za razvoj obrazovanja smatra da bi svako hrvatsko sveučilište trebalo imati službe za profesionalno savjetovanje koje bi pružale potrebne informacije i savjete o mogućnostima u visokom obrazovanju te o mogućnostima nakon završetka visokog obrazovanja na tržištu rada. Institut za razvoj obrazovanja je, u suradnji s hrvatskim sveučilištima i europskim partnerskim institucijama, napravio cjelovitu platformu za brzo i uspješno pokretanje i razvoj službi za profesionalno savjetovanje na hrvatskim sveučilištima. Platforma je objavljena na www.iro.hr (u rubrici Tempus projekti) i sadrži prijedlog modela službi za svako hrvatsko sveučilište te rezultate opsežnog istraživanja koji pokazuju potrebu za informacijama o procesima u visokom obrazovanju i zapošljavanju nakon stjecanja diplome.
Prema istraživanju koje je IRO proveo 2006. godine u okviru projekta CAREER, 52,6 posto studenata je većinom ili potpuno nezadovoljno dostupnim informacijama. Informacije koje studenti imaju uglavnom dolaze iz kombinacije neslužbenih izvora na sveučilištu (drugih studenata i profesora) te izvan sveučilišta (obitelj i drugi kontakti izvan sveučilišta): 43,9 posto hrvatskih studenata informacije dobiva od kontakata izvan sveučilišta, 39,4 posto od drugih studenata, 25,8 posto od obitelji i 20,9 posto od profesora. Dakle, statistika ukazuje na nepostojanje institucionalnih izvora informacija na sveučilištima o procesima u visokom obrazovanju i zapošljavanju nakon stjecanja diplome. diploma magistri novi magistri informacije bez informacija reforma ber pripreme reforma eu-legislativa usklađivanje sa eu
