NA ARKTIKU SE NALAZI NAJSJEVERNIJI GROB JEDNOG LABINJANA. Njegov grob i danas je važno mjesto za sve istraživače

NA ARKTIKU SE NALAZI NAJSJEVERNIJI GROB JEDNOG LABINJANA. Njegov grob i danas je važno mjesto za sve istraživače

27.11.2020. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija

Na Arktiku, na kraju svijeta, nalazi se najsjeverniji grob jednog našeg čovjeka. On je pomorac Toma Višković, zvani Šturlo, rodom iz malog sela Viškovići kraj Labina. Dvadesetdvogodišnji Toma Višković bio je član austrougarske polarne ekspedicije koja se 1882. iskrcala na otoku Jan Mayen, istočno od Grenlanda, piše HRT. Tu je Toma umro od tuberkuloze, dana 15. srpnja 1882. Tu je i pokopan, a križ na njegovom grobu stoji i dan danas. Najsjeverniji je to hrvatski grob.

- Otišli su, kad je riječ o drugoj ekspediciji, s velikim transportnim brodom od 1.000 tona, zvao se Pola, sagrađen je u Puli. Otišli su na proljeće 1881. put sjevera. Bojali su se da brod ne ostane zaleđen, on se nakon što je iskrcao istraživače vratio u Pulu i sljedeće godine na ljeto, u kolovozu je došao po te ljude, da ih vrati u Pulu. Svi su se živi i zdravi vratili. Oni koji su bili iskrcani na otok, osim Viškovića koji je bio član posade Pole, a od bolesti je umro, govori Miljenko Smokvina, samostalni istraživač kulturne i povijesne baštine.

Njegov grob i danas je važno mjesto za sve istraživače Arktika - križ još tamo stoji i uvijek se netko ode tamo pokloniti, dodaje Smokvina. A osim Viškovića, na austrougarskim polarnim ekspedicijama plovilo je još mnogo Istrana i Hrvata. Časnici su bili Austrijanci, strojari su bili Česi ili Moravci, a noštromi i ostali dio posade su bili s naše obale. Oni koji su bili vrlo stručni, bili su naši, dodaje Miljenko Smokvina.

- Postoji priča da je jedan od prvih istraživača Arktika, Cabotto, imao neke naše ljude na svom brodu, to je legenda, ali moguće da su i na nekim drugim brodovima bili neki naši ljudi. Moram priznati da ja taj podatak nemam, govori Smokvina. No meteorološki podaci koje je polarna ekspedicija donijela s Jan Mayena, važni su i danas.

- Sudbonosno i za današnje poimanje vremena, jedan od bitnih elemenata dugoročnih prognoza su povijesne statistike, a te statistike su naši ljudi donijeli ovdje, ističe Miljenko Smokvina.

O Tomi Viškoviću ne znamo mnogo, prenosi HRT. Nemamo ni njegovu fotografiju. No bar smo njegovo ime otrgnuli zaboravu. Prije ove naše priče, jedini medij koji je o njemu izvijestio bio je Vijenac iz 1895. godine. U njemu piše: "Na ledenom ostrvu grenlandskog mora Jan Maynu, leži u približnom geografskom položaju: 71 stupanj sjeverne širine, osam stupnjeva zapadne dužine, bez sumnje najsjeverniji nama poznati hrvatski grob.

arktik tomo višković grob pogibija
Kako do posla za vrijeme covid-19? Putujmo.net - portal za sve koji vole putovati