Magareće mlijeko 400 kuna

Magareće mlijeko 400 kuna

5.9.2008. // Vjesnik // Objavljeno u kategoriji Zabava

U rezervatu »Liburna« inženjera agronomije Ivana Perka živi 41 magarac, a još 38 u njemu uzgojenih ustupljeno je vlasnicima imanja na kvarnerskim otocima te na obali
Maslina, smokva i magarac osnovna su obilježja hrvatskog priobalja i otoka. I dok se revitalizacija maslinika i smokvika uspješno sprovodi zadnjih desetak godina, to se ne bi moglo reći i za spašavanje magaraca od izumiranja iako su te životinje kroz vjekove stanovnike našeg priobalja i otoka zadužile više nego ijedna druga.


Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj sada ima oko 2500 magaraca od kojih je više od 2000 u Dalmaciji, a ostali su na području sjevernog Jadrana, Istre te manji broj u unutrašnjosti Hrvatske. Rezervat magaraca »Liburna« tri kilometra udaljen od Raše, osnovan je 1995. godine s desetak otpisanih sjevernojadranskih magaraca pristiglih s Cresa, Lošinja, Unija i Suska, a na inicijativu vlasnika rezervata, inženjera agronomije Ivana Perka.


Danas u rezervatu živi 41 magarac, a još 38 u njemu uzgojenih ustupljeno je vlasnicima imanja na Cresu, Lošinju i Krku te na obali - od Medulina u Istri do Bakra u Hrvatskom primorju.
Hrvatska ima tri tipa magaraca - malog primorsko-dinarskog, poznatijega kao dalmatinski, visokog od 91 do 100 centimetara, zatim sjevernojadranskog »trikvartona«, koji »stanuje« na sjevernojadranskim otocima, a uz obalu od Medulina u Istri do Novog Vinodolskog u Primorju. Taj magarac visok je od 115 do 120 centimetara, a težak oko 120 kilograma. Prema tim se je mjerama nekad računalo da mu je »dopuštena nosivost« 120 kilograma, odnosno da može nositi onoliko koliko je težak. Na zapadnoj obali i u unutrašnjosti Istre udomaćio se pak veliki apulijski (talijanski) magarac, koji je visok od 135 do 140 centimetara i težak do 400 kilograma.


Talijanske su vlasti još od 1903. godine novčano nagrađivale svakog istarskog seljaka koji bi tadašnjeg domaćeg istarskog magarca zamijenio talijanskim. Perko vjeruje da će ta tri tipa magaraca do kraja ove godine biti utvrđeni kao pasmine, što će pridonijeti većoj biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj.


Magarce kod nas prije svega mogu spasiti selektivni oblici turizma, jer je danas teško zamisliti seoski turizam bez magarca na imanju, te uzgoj radi mlijeka, s obzirom na to da litra magarećeg mlijeka stoji 400 kuna. Perko naglašava da u očuvanju sjevernojadranskog magarca, odnosno očuvanju biološke raznolikosti i kulture Sredozemlja, konkretnim akcijama žele pomoći naša ministarstva – kulture i turizma, a posebice Državni zavod za zaštitu prirode.


Uz rezervat sjevernojadranskih magaraca u Raši, uskoro će, vjeruje Perko, biti osnovan još jedan na sjevernom dijelu otoka Cresa, na površini od oko 50 hektara. Da je magarac pravi magnet za turiste, govori i brojka od 126.000 posjetitelja rezervata »Liburna« u proteklih osam godina. Perko kaže da voljeti tradiciju znači voljeti budućnost, a dio te ljubavi je i rehabilitacija stoljećima patnjama izložene magareće vrste.
Slovenci su svoje magarce u potpunosti uništili sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, prodavši ih do zadnjega Talijanima za meso.

Danas ih uvoze iz Hrvatske, a posebno ih zanimaju istarski te sjevernojadranski magarci. Doduše, Slovenci trenutačno naveliko uvoze magarce iz novopridošlih siromašnih članica Europske unije Bugarske i Rumunjske, i to po cijeni od 200 do 300 eura za grlo.

Ljekovito mlijeko koristila je i Kleopatra

Ljekovitost magarećeg mlijeka od pamtivijeka je na cijeni, pa je tako i kraljica Kleopatra svoj zavodljiv izgled u velikoj mjeri dugovala uporabi preparata spravljenih od magarećeg mlijeka, eteričnih ulja i meda. Kod nas se litra magarećeg mlijeka prodaje po 400 kuna, a proizvođači ga smrzavaju u doze od decilitra te ih prodaju po 50 kuna. To mlijeko se koristi kod liječenja astme, bronhitisa, a jača i krv. Magarice dalmatinske pasmine na dan daju oko 2,5 decilitara mlijeka, godišnje oko 40 litara, dok sjevernojadranska magarica daje dnevno oko 0,8 litara mlijeka. Upravo bi proizvodnja magarećeg mlijeka u velikoj mjeri mogla pridonijeti povećanju uzgoja »mliječnih« magarica.



»Preventivni četveronožni kanader«
Magarac nije izbirljiv kada je riječ o hrani, a zna se da »počisti« sve bilje i raslinje do 1,5 metara visine te debljine do dva centimetara, pogotovo kad mu u organizmu manjka celuloze te ga zato zovu »preventivni četveronožni kanader«.



Tvrdoglav, ali ne i glup
Magarca su glupom životinjom proglasili ljudi, posebice u vrijeme renesanse, kada su mu se rugali i maltretirali ga ne mareći previše zbog činjenice da je svojim dahom grijao tek rođenog Isusa te ga kasnije na svojim leđima donio u Jeruzalem. Magarac je u suživotu s prirodom inteligentniji od većine drugih životinja, a zbog činjenice da ne prihvaća dresuru, odnosno nasilje, ljudi su ga proglasili glupim.
Damir Herceg

Ivan Perko magarci tovari rezetvat Liburna Liburna Perko