IAB 02
LC na Facebooku

Hrvati došli do epohalnog otkrića: HDAC6 koči rast tumora

Hrvati došli do epohalnog otkrića: HDAC6 koči rast tumora

4.1.2010. // Slobodna Dalmacija // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija

Tim prof. dr. sc. Ivana Đikića iz Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS) u Splitu i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Frankfurtu, te tim prof. dr. sc. Igora Štagljara s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu zajedničkim su snagama otkrili mehanizam u tumorskim stanicama koji otvara nove mogućnosti kombiniranog liječenja nekoliko ljudskih tumora.

Rad je publiciran u najnovijem broju jednog od najprestižnijih znanstvenih časopisa Science Signaling 22. prosinca, a sam mehanizam, kako se o otkriću govori na popularan način, koči prijenos receptora EGF (čija, inače, povećana aktivnost uzrokuje razvoj tumora) u stanici.

Odnosno, krajnje jednostavno protumačeno, mehanizmom kombiniranog blokiranja EGF receptora i novootkrivene molekule, tj. proteina HDAC6, koči se i usporava rast nekoliko ljudskih tumora, kao što su rak pluća, dojki, gušterače i debelog crijeva. O koliko je važnom otkriću riječ, objasnio nam je prof. Štagljar:

− Pronašli smo novu molekulu (protein pod nazivom HDAC6) koja, ako se ukloni iz ljudskih tumora, može zakočiti njihov ubrzan rast. Naime, stanice nekolicine ljudskih tumora na svojoj površini stvaraju velike količine proteina (receptora) pod nazivom Epidermal Growth Factor Receptor (EGFR; hrvatski: receptor epidermalnog faktora rasta).

Taj receptor djeluje kao antena koja prima signal izvan stanice i šalje ga u unutrašnjost stanice te uzrokuje njihovu diobu. Budući da tumorske stanice sintetiziraju oko 20 puta veću količinu EGFR-a nego normalne stanice, one se nekontrolirano i brzo dijele, dovodeći do razvoja tumora, poput tumora glave, vrata, dojke, pluća, debelog crijeva i gušterače.

Što ste zapravo dokazali otkrićem proteina HDAC6?

− Naš zajednički rad pokazao je da HDAC6 komunicira s EGFR-om na površini stanica te kontrolira njegovu razgradnju. Ovo otkriće ima medicinsku važnost jer upućuje na mogućnosti nove vrste kemoterapija u tretiranju nekih vrsta ljudskih tumora.

Jednostavno rečeno, ako uništimo HDAC6 u tumorskim stanicama, to će imati za posljedicu da će se količina EGFR-a uveliko smanjiti te na taj način usporiti rast i diobu tumorskih stanica. Prema tome, kombinirana kemoterapija koja će za cilj imati uništenje kako HDAC6 tako i EGFR molekula, može u budućnosti biti novi i učinkovit način liječenja karcinoma glave, vrata, dojke, pluća, debelog crijeva i gušterače.

Sa skupinom suradnika u Zürichu svojedobno ste otkrili i patentirali tehnologiju MYTH, revolucionarnu utoliko što se njome, da tako kažemo, mogu pratiti “interakcije” proteina u ljudskom tijelu, tj. u ljudskim stanicama. Koliko vam je ta tehnologija pomogla u otkriću proteina HDAC6?

− MYTH tehnologija jest molekularno-biološka metoda koju smo razvili početkom 2000. godine na Sveučilištu u Zürichu. Njom možemo pratiti kako proteini komuniciraju na površini ljudskih stanica. Naša MYTH tehnologija odigrala je presudnu ulogu u ovom otkriću jer smo uz pomoć nje identificirali HDAC6 kao protein koji komunicira s EGFR-om, te na taj način djeluje kao kočnica koja može usporiti EGFR pri odašiljanju signala za rast i diobu stanice.

Mi u ovom trenutku koristimo MYTH metodu za otkrivanje novih proteina (receptora) koji su uključeni u nastanak otprilike 50 različitih ljudskih bolesti. Drugim riječima i jednostavno rečeno, MYTH tehnologija će nam vrlo vjerojatno omogućiti da u idućih 5-10 godina otkrijemo veliki broj proteina, uzročnika brojnih ljudskih bolesti.

Iako vi i prof. Đikić radite uglavnom s vlastitim timovima, ova suradnja, očito, nije bila slučajna. Možemo li reći da ste zajednički “slučajno” došli do velikog otkrića?

− Nikako. Našu smo suradnju započeli još početkom 2005. godine, što znači da je cijeli projekt trajao skoro pet godina, a u njega su bila uključena 24 znanstvenika iz Njemačke, Švicarske i Kanade. Naše nedavno otkriće nedvojbeno je pokazalo da se uspjeh u današnjoj modernoj znanosti temelji na multinacionalnom i multidisciplinarnom pristupu znanstvenom problemu te na primjeni visokih modernih tehnologija, kao što je MYTH, u rješavanju važnih hipoteza biologije i medicine. Osim toga, naš je uspjeh izvrstan pokazatelj da hrvatski znanstvenici u inozemstvu mogu uspješno surađivati i postizati vrhunske znanstvene rezultate.

piše anđelka mustapić

Najmlađi profesor

Igor Štagljar diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990., a doktorirao je 1994. godine na ETH-u u Zürichu. Znanstveno se usavršavao na Sveučilištu Washington u Seattleu, a s 35 godina postao je najmlađi profesor Sveučilišta u Zürichu. Od ljeta 2005. godine radi u Centru za istraživanje života Sveučilišta Toronto, čiji je redovni profesor.

Trenutačno istražuje proteine uključene u nastanak raka dojke, mozga i jajnika, te one povezane sa shizofrenijom, poremećajima ponašanja, Parkinsonovom bolesti i kardiovaskularnim bolestima.

 

otkriće izum medicina genetika rak karcinom gen ivan đikić Igor Štagljar biologija bolest zdravlje