Granica iz 1535. utjecala na identitet ljudi
1.2.2008. // Glas Istre // Objavljeno u kategoriji Zabava
Predavanje Sandija Blagonića u Državnom arhivu u Pazinu.
U Državnom arhivu u Pazinu preksinoć je mr. Sandi Blagonić nastavio ciklus predavanja za građanstvo, koji je započeo u studenom.
Sandi Blagonić, etnolog, znanstvenik u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci, autor je znanstvenih i stručnih radova, a lani su mu u knjizi »Kako Hrvati marširaju« objavljene kolumne. Magistrirao je 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, angažiran je kao analitičar prilika i društvenih fenomena, a u Pazinu je održao predavanje »Kako državna granica stvara nove granice - jezični i etnički identiteti u sjevernoj Istri«.
U žiži Blagonićevog interesa bio je utjecaj austrijsko - mletačke granice koja se protezala od Lupoglava do Cerovlja, Zamaskog Dola, Kašćerge i Kršikle te Ročkog Polja i Vrha. Ta je granica uspostavljena 1535. godine, a Blagonić tvrdi da je bitno odredila identitet ljudi, što se odražava i u 21. stoljeću, iako je dijelila kulturalno blisko, pa i identično stanovništvo. Granica je tako stvorila Venečane i Kraljevce, a ratni sukobi su kulminirali za vrijeme Uskočkog rata.
Blagonić je u Državnom arhivu u Pazinu proučavao matične knjige vjenčanih župa Draguć i Vrh koje su pripadale različitim državama. Utvrdio je da su se vjenčanja obavljala uglavnom unutar iste župe, a takozvanih miješanih brakova, odnosno brakova između stanovnika iz različitih župa je bilo vrlo malo te su češće pripadali istom entitetu.
Ta je granica ujedino razdvajala područja na kojima se govorila upitna zamjenica ča, odnosno kaj, a lingvisti su se u 20. stoljeću sporili koji se govor širio na račun drugog.
- Granica je bila privlačno odbijajući čimbenik, veli Blagonić i spominje da se u notarskom protokolu od 1595. do 1639. iz Draguća upotrebljavalo ča, dok to danas spada u kajkavsko govorno područje. Ističe i da je granica formirala različite etnonime.
