Brutalna stvarnost modernog turizma

9.10.2008. // Labin.com // Objavljeno u kategoriji Znanost i tehnologija

Selektor Drugog međunarodnog bijenala arhitekture u Rotterdamu, ugledni nizozemski pejzažni arhitekt i urbanist Adriaan Geuze, nazvao je najveću i najjaču ovogodišnju svjetsku izložbu arhitekata "The Flood" – poplava ili potop. Kako i sam kaže, poplava predstavlja svojevrsnu metaforu fenomena koja jako dobro oslikava vremenski trenutak u kojem se nalazi nizozemska kultura, te arhitektonska i urbanističko-planerska tradicija.

 

Planetarna nemoć arhitektonske struke

Svu apsurdnost i nadrealnost stvarnog stanja turističke izgradnje najbolje oslikava primjer umjetnih otoka u Perzijskom zaljevu koji se mogu vidjeti golim okom i s Mjeseca. Riječ je o nizu otoka-palmi u Dubaiju za čiju će se izgradnju sa raznih krajeva svijeta – za svaki od tri otoka – biti u more nasipano 7 milijuna kubika kamena iz 16 raznih kamenoloma. Preko svega bit će nasipano još 18 milijuna kubika pijeska.

 

Takav otok na sebe će primiti 2.400 apartmana, stotine vila i pedesetak luksuznih hotela. Valja napomenuti da će se sve planirane građevine izvesti u 48 arhitektonskih stilova, dok će u vrtove kuća, restorana, spa-centara i parkova s kino dvoranama biti posađeno 12.000 novih, lijepih i "odraslih" palmi.

 

Ti drastični ali vrlo sugestivni i realni primjeri dobro mi govore o svoj planetarnoj nemoći arhitektonske struke danas, gdje se s jedne strane mazohistički samokažnjavamo i prepuštamo teorijama salonskih "arhitekata zvijezda", dok s druge strane političke oligarhije, bogate financijske i konzultantske kompanije oblikuju i grade "stvarni svijet" u 48 arhitektonskih stilova, precizno ciljajući na stanovnika "american beauty" predgrađa ili pak novog kineskog turista kojem je potreban privid bolje i ljepše stvarnosti koju si barem jednom godišnje mora priuštiti.

Tragači za suncem, zabavom i seksom

Druga vrlo važna i po mom mišljenju najuspjelija izložba bijenala je "Mare Nostrum", postavljena u starim lučkim skladištima Las Palmas na jednom od dokova Rotterdama. U sklopu te izložbe – na kojoj je sudjelovala i Hrvatska – problematiziran je sveprisutan problem kolonizacije obalnog područja. Selektor je nastojao prikazati svu raznolikost primjera – ali i istodobnu sličnost problema s kojima se susreće suvremeni arhitekt suočen s nevjerojatnim i ubrzanim razvojem priobalnog turizma – koji su usko povezani na kulturni i prostorni kontekst svake od prezentiranih zemalja.

Zemlje sudionice te izložbe – od Australije, Brazila, Kariba, Hrvatske, Belgije, Floride, Izraela, Libanona, Maroka, Meksika, Rusije, Škotske, Južne Afrike, Španjolske, Tajvana, Turske pa do Ukrajine – prikazale su, svaka na svoj način, viđenje ovog danas značajnog fenomena. Kao uvod u izložbu organizator je opisao i iznio na vidjelo niz interesantnih crtica i crteža iz općeg stanja turizma u svijetu danas, s posebnim osvrtom na konzumerizam i globalizaciju suvremenog svijeta.

Današnji turist, tragač za suncem, zabavom i seksom, ispunjava i posljednje stope mediteranske obale te naoružan novcem i dokonošću na krilima jeftinih avio-kompanija i konstantno priključen na mobilnu telefonsku mrežu i internet, traži nova mjesta samodokazivanja. Turizam je danas postao najveća i najbrže rastuća industrija suvremenog doba koja je betonom popunila prostor Mediterana i oceanskih obala i već duže vrijeme širi i smanjuje populaciju stanovništva na određenim područjima, zavisno od sezone i priljeva turista. Taj šizofreni trend sa turistima kao glavnim igračem u zapošljavanju ljudi u turizmu i punjenju lokalnih i državnih budžeta, postaje jako opasan za siromašne i nerazvijene zemlje.

Sjeme samouništenja

Ovdje nikako ne smijemo zaboraviti da turizam nosi sa sobom sjeme samouništenja i degradacije prostora na koji dolazi. Najbolji primjer uvijek su često spominjani golf tereni koji predstavljaju jednog od najvećih uništavača i zagađivača prostora. Na primjeru Malezije frapantan je podatak da je na tom malom području početnih 20 terena sa 18 rupa u 70-im godinama prošlog stoljeća danas naraslo na više od 200 terena, što rezultira dnevnom potrošnjom vode od 2 milijuna litara – količina koja zadovoljava potrebu za navodnjavanjem 100 malezijskih farmi. Na Tajlandu pak potrošnja vode za golf terene veća je negoli potreba 60.000 sela, dok potrošnja teških otrova i pesticida koji se posipaju po tajlandskom tlu iznosi 1.500 kilograma na godinu.

Takvi podaci postoje i za velike brodove – cruisere – pa me je od svih prezentacija na "Mare Nostrum" izložbi posebno rastužila ispovijed arhitekata sa Kariba koji su priznali poražavajući podatak da od svakog potrošenog dolara na ovom živopisnom otočju samo 14 centi ostaje građanima Kariba. Ovdje treba napomenuti da većinu turističkih smještaja na Karibima čine privatna, zatvorena odmarališta (resort) u koja mogu ući samo vlasnici ili najmoprimci apartmana.

Novi svjetionici hrvatskog Jadrana

Ti podaci slikovito mi potvrđuju, a vjerujem da će i ostalima pojasniti, trenutak vremena u kojem se nalazimo. Znakovite su riječi koje je o Hrvatskoj iznio Stefano Boeri, urednik časopisa "Domus", koji konstatira da se kao zemlja uslijed tranzicije nalazimo u stanju "plodonosnog zaostajanja", što nam daje šansu da – osim nekih bespovratno uništenih dijelova Jadrana – ipak kvalitetno i originalno osmislimo posljednje neizgrađene i nevine dijelove naše mediteranske obale.

U tom svjetlu svakako treba gledati i predstavljanje Hrvatske na ovogodišnjem Rotterdamskom bijenalu kao jedan od mogućih scenarija razvoja područja uz obalu Jadrana. Za razvoj projekta koji predstavlja hrvatsku obalu, Bijenale je pozvao Vedrana Mimicu sa Berlage instituta kao kustosa. Njegov prijedlog sadržan je kroz projekt "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana". Inicijativa za projekt predstavljena je na 1. kongresu hrvatskih arhitekata u Zadru prošle godine, kao zajednički projekt Udruženja hrvatskih arhitekata i Berlage instituta u Rotterdamu.
Projekt izravno koristi metaforu svjetionika kao operativnu metodu za konstituiranje "novih svjetionika" kao paradigmatskih pilot- projekata za razvoj hrvatskog Jadrana. Projekt se koncentrira na sedam kritičkih lokacija na Jadranu gdje se uspostavlja proces programiranja lokacija na kojima odabrani timovi arhitekata, u suradnji s lokalnom samoupravom i uključivanjem najšire moguće platforme građanstva u fazi programatskog definiranja lokacija, imaju zadatak da kao konačni rezultat inicijative predstave i implementiraju niz konkretnih projekata i planova za odabrana područja.

Ekonomski rast i napredak društva u Hrvatskoj usko je povezan s razvojem turističke industrije koja prepoznaje jedinstveni krajolik Jadranske obale kao vrijednost koja formira turistički proizvod. Imidž koji Hrvatska prodaje je pastoralna slika djevičanskog krajolika uobličena u poruci: "Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio". Postojeća marketinška strategija predstravlja Hrvatsku kao tradicionalnu turističku destinaciju za ljetni turizam.

Mediteran kakav bi mogao biti

Novi svjetionici hrvatskog Jadrana definiraju hrvatsku obalu kao "Mediteran kakav bi mogao biti". Sedam projekata za sedam lokacija na hrvatskom Jadranu predstavljaju paradigmatske primjere za jedan drugačiji pristup, koji se temelji na pretpostavci da su prostorne promjene rezultat kolektivne inteligencije koja se generira kao utjecaj civilnog društva na razvoj obalnog prostora. Kolektivna inteligencija se generira kroz proces preklapanja političkih, ekonomskih, socijalnih i ekoloških utjecaja na arhitektonsko-urbanistički projekt. Ovakav pristup ima mogućnost kritičkog angažiranja matafizičkih i političkih programa u hrvatskom društvu.

 

U sklopu manifestacije velika nagrada dodijeljena je Edu Tavernu koji je bio i veliki izvor inspiracije za selektora Adriaana Geuzea i njegov tim. Također, Ed Tavern dao je veliki doprinos nizozemskoj arhitektonskoj tradiciji. Danas, kada je evidentan proces okretanja europskih naroda samima sebi te kad su se francuskom "ne" europskom ustavu pridružili i Nizozemci, evidentna je zbunjenost i razočarenje ljudi razvojem globalne svjetske situacije u vremenu konzumerizma, pa je okretanje svojim izvorima jedan od mogućih scenarija koji bi možda mogli osigurati svjetlo u tunelu novog vremena.

Hrvatski projekti na izložbi "Mare Nostrum"

Lokacije i programi te timovi arhitekata koje predlaže projekt "Mare Nostrum" za Hrvatsku su: Labin s timom Lada Hršak, Sanja Jerković i Platforma 981 te projekt prenamjene nadzemne i podzemne infrastrukture nekadašnjeg rudnika; zatim Omišalj s timom Randić-Turato, rekonstrukcija krajolika kamenoloma na prostoru uvale Voz – Peškera; lokacija Goli otok s timom Studio UP i projekt rekonstrukcije zatvora; Zadar s timom De Arhitekten Cie i projektom rekonstrukcije kompleksa bivše vojarne JNA u kampus sveučilista; Dugi Rat kraj Splita s timom Ante Kuzmanića i projektom rekonstrukcije bivšeg tvorničkog kompleksa; Stari Grad na Hvaru s timom Produkcija 004 i projekt multimedijskog centra te na kraju lokacija Dubrovnika s timom 3LHD i projektom rekonstrukcije stare bolnice u povijesnoj jezgri grada za potrebe sveučilista i kulturnog centra.

Cinizam "basnoslovne" nagrade

Nagradu za najbolju prezentaciju odnio je, u sklopu izložbe "Water Cities", arhitektonski tim Spacegroup za simpatičnu maketu plovećeg grada "Catamaran City". Nagrada za "Best entry" dodijeljena je ispovjednom projektu grupe Supersudaca sa Kariba koji pokazuju svu brutalnost brojki i stvarnosti modernog turizma. Posebnu pohvalu i svojevrsnu drugu nagradu osvojio je hrvatski paviljon, dok je treće mjesto pripalo Rusiji.

Treba svakako reći da je nagradu grupi sa Kariba osigurao i dodijelio najveći tur-operator u Nizozemskoj "TUI Nederlands" koji godišnje dovodi 20 milijuna turista. Ovaj cinični završetak s dodjelom nagrade najbolje oslikava trenutak i pozicije pojedinih strana u procesu globalnog turizma i planiranja svjetskog prostora i gradova.

U kuloarima se pričalo da se radi o "basnoslovnoj" nagradi od cijelih 1.500 eura. Svaka čast! Arhitekti moji dragi, zamislimo se!

 

http://www.poduzetnistvo.org/novosti.php?subaction

turizam arhitektura apartmanizacija samouništenje zabava dekadencija projekt Mare Nostrum labin pozdezmni grad

---