Bršljan skriva zapadne zidine drevnog Labina

16.3.2009. // Barkun // Objavljeno u kategoriji Zabava

Oslobađanje od opasnog zagrljaja bršljana zidina podno palače Negri, nekada najuglednije labinske obitelji, u kojoj je danas galerija i atelje slikara Vinka Šaine, otvorilo je nov, lijep i dosad manje poznat pogled na zapadnu stranu drevnog gradića podignutog na 315 metara nadmorske visine iznad Kvarnera.

Dio je to zidina koje su podignute nakon napada uskoka na Labin u siječnju 1599. godine, koje su još uvijek najvećim dijelom prekrivene bršljanom. Ta parazitska biljka ne samo da time svojim zelenim plaštom skriva pogled na njih, već opasno nagriza i njihovu stabilnost, pa želi li se izbjeći takav scenarij, treba požuriti s njegovim odstranjivanjem.

Taj dio grada Matije Vlačića Ilirika, jednog od najvećih umova Europe 16. stoljeća, opasan je prekrasnom borovom šumom, popularnom Pinetom, koju je potkraj 19. stoljeća najvjerojatnije zasadio Alojz Čufar. Nije li Pineta, koju su kasnije opjevali Labinjani, bila tom šumaru najbolja pozivnica za prelazak na Brione, koju će on, uz podršku Kupelwiesera, vrlo brzo hortikulturno urediti u otočni biser Istre i okupljalište ondašnje gospode Austrije? Još jedan razlog više da se uredi taj dio starog grada, čija je Pineta, zahvaljujući svakodnenoj brizi Predraga Subotića, danas u odličnom izdanju. (MM)

pineta zidine matija vlačić ilirik vinko šaina predrag subotić bršljan zidine alojz čufat hortikultura

---